Samo jaki mogu sebi dozvoliti slabosti. U tom smislu Evropa je snagator. Međutim, snagator kod kog pati koordinacija ako se moraju koristiti mišići. Pandemija korone nam je sa jedne stane pokazala granice evropske ideje, a sa druge strane značaj drumskog prevoza robe u Evropi.
Ono što smo videli i doživeli tokom karantina nije slika jake zajedničke Evrope: Umesto zajedničkog rešenja bilo je mnogobrojnih pojedinačnih pravila u državama članicama Evropske Unije i susednim zemljama. Nacionalna izolacija umesto koordinisanog delovanja. Posledica su bili povremeno zatvoreni granični prelazi i kolone kamiona.
„Pandemija je pokazala koliko je evropski projekat još uvek krhak“, rekla je i nemačka savezna kancelarka Angela Merkel u jednoj vladinoj izjavi. Pred nemačko preuzimanje predsedavanja Savetom EU koje je započelo 01. jula kancelarka je ponudila rešenje koje bi trebalo primeniti u interesu zajednice država: „Moramo biti jaki jedni za druge u Evropi.“ Koliko je ona time u pravu.
Evropska prednost je slobodna trgovina i promet robe. Za očuvanje lanca snabdjevenija - upravo u kriznim vremenima - elementarna i sistemski značajna oblast. Kako bi se ova prednost razvila, ona se mora zajednički koordinisati. A to je u funkcionalnoj privredi pre svega zadatak logistike. Koliko je logistika sistemski značajna ne samo za našu zemlju već i za stanovništvo u celoj Evropi pokazale su posledice pandemije i karantina u Evropi. Zahvaljujući angažovanju mnogobrojnih prevoznika i transportera kao i kurirskih službi mogle su biti savladane brzo rastuće količine pošiljki i nastavljene isporuke trgovinama životnih namirnica. Bez logistike bismo još uvek čekali na zaštitne maske i predmete svakodnevne potrošnje. Bez tekućeg snabdevanja proizvodnje još više firmi koje počivaju na međunarodnoj podeli rada bi moralo obustaviti proizvodnju.
Kako bi svaka evropska zemlja u kontekstu svetske konkurencija za tržišne udele pokazala snagu, potrebna joj je uigranost pokretačkih snaga u Evropskoj Uniji. Napredak, ekonomski razvoj i blagostanje se ne mogu dostići bez mnogobrojnih malih i srednjih preduzeća iz oblasti logističke industrije, a funkcionalni lanci snabdevanja su nezamislivi bez drumskog prevoza robe bez granica.
Od politike i privrede se zahteva da obezbede uslove za pouzdane i poštene lance snabdevanja otporne na krize. Dok smo se u evropskom „Zelenom sporazumu“ više manje usaglasili zajedničkih ciljeva i postavili visoke klimatske ciljeve, transportna privreda se i dalje samo neznatno uzima u obzir u „Projektu Evropa“.
Bilo bi zaista sjajno kada bismo Evropu učinili ne samo prvim klimatski neutralnim kontinentom. I zajedničko rešenje za održive lance snabdevanja koji obezbeđuju protok robe i sa tim povezanu infrastrukturu, bi se moglo pozdraviti u smislu ekonomske prednosti. Jer gladak protok roba i usluga je osnovna pretpostavka blagostanja Evropske Zajednice. Zatvorene granice u okviru EU nisu stvorile samo barijere u prometu robe. One takođe nisu podsticajne za evropsko zajedništvo. Dugoročni trgovinski odnosi zasnovani na poverenju osim toga značajno smanjuju rizik od obustava proizvodnje i rada.
Evropska podela rada funkcioniše jer logistika spaja pojedine komponente u jednu veliku celinu. IT i logistika su stvorile pretpostavke za koordinaciju ovakvih lanaca snabdevanja u Evropi. Jer digitalizacija dodele naloga čini prekograničnu saradnju partnera iz transporta i logistike jednostavnijom i sigurnijom.
Sve to se zasniva, na primer, na sistemu pametne logistike TIMOCOM-a. Ovde već danas funkcioniše saradnja preko 130.000 korisnika iz više od 44 evropske zemlje. Digitalne aplikacije omogućuju kooperaciju svih aktera u drumskom prevozu robe u Evropi između zemalja i preduzeća. Sistem nudi panevropsku, digitalnu infrastrukturu preko koje koordinacija na operativnom nivou uspeva jednostavno, sigurno i pošteno. Jer radi se o logistici koja živi od toga da se zajednički koordinišu i što je moguće bolje izvrše transportni nalozi širom Evrope.
Kako bi to uspelo, i dalje su nam preko potrebne otvorene granice.