Organska moda, održivi pokloni, klimatski neutralna putovanja – ponašanje potrošača daje jasnu poruku. Nemačka, na primer tek zauzima četvrto mesto među zemljama sa najvećim ekološkim otiskom i ima samo pet predstavnika među 100 najodrživijih kompanija na svetskom tržištu. Ovde nastupa Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja. On obavezuje nemačke kompanije na klimatski neutralno i etičko postupanje u globalnim lancima snabdevanja, a prva faza stupanja na snagu počinje 2023. godine.
Kanadska firma Corporate Knights svake godine analizira stepen održivosti kompanija širom sveta - sa gore navedenim otrežnjujućim rezultatom za Nemačku.
Zašto je to tako? Da li će se neka kompanija pozicionirati kao održiva, trenutno je samo stvar dobre volje. Za to verovatno postoji razlog: Dobrovoljnost ne sugeriše hitnost. Konsultantska kompanija specijalizovana za upravljanje lancima snabdevanja Höveler Holzmann sprovela je 2020. godine studiju među rukovodiocima nemačkih srednjih preduzeća i kompanija listiranih na berzi. Ova studija je pokazala: samo deset odsto kompanija na koje se ovaj zakon odnosi, dosada se pridržavalo svih zahteva u pogledu održivih lanaca snabdevanja. Većina kompanija stoga još uvek ne bi mogla da odgovori na zahteve propisane Zakonom o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja.
Ovaj članak ukratko donosi ključne informacije o Zakonu, ukazuje na promene i mogućnosti za kompanije iz sektora transporta i logistike i pokušava da ih podstakne na to da ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija koriste kao vodič za snalaženje u procesu promena.
Vreme prolazi. Nakon Francuske, Holandije, Velike Britanije i SAD-a i nemački Bundesrat je 25. juna 2021. godine usvojio odgovarajući Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja za područje Nemačke. To je skup pravila za nemačke proizvođače, kao i za filijale stranih kompanija u Nemačkoj, a odnosi se na:
Stupanje na snagu odvijaće se u dve faze:
Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja ne odnosi se direktno na kompanije sa manje od 1.000 zaposlenih. To, međutim, ne znači da one ne treba da preduzmu mere predostrožnosti, budući da kao pružaoci usluga, prevoznici i podizvođači velikih kompanija direktno učestvuju u lancu snabdevanja.
Svako ko tvrdi da održivost za njega ima prioritet, u budućnosti mora biti u stanju da to i dokaže. Ako to ne bude mogao, mora imati u vidu posledice, jer svi koji su uključeni u proces imaju obavezu da prijave prekršaje čim za njih saznaju. Za kontrolu je nadležan nemački Savezni zavod za privredu i kontrolu izvoza BAFA, koji u slučaju prekršaja određuje kaznu. To može da bude novčana kazna ili zabrana dodeljivanja naloga. Zakon se odnosi i na državnu podršku kompanijama koje dobrovoljno implementiraju mere održivosti.
Cilj Zakona o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja nije zaustavljanje lanaca snabdevanja ili postavljanje prepreka onima koji su u njih uključeni. Upravo suprotno od toga: održivost i transparentnost postaju obavezni za sve na koje se zakon odnosi. A oni, za koje ta obaveza ne postoji, mogu da se dobrovoljno pridruže kako bi ostali konkurentni. Zakon je u odgovarajućoj meri i sredstvo motivacije za kompanije, da se aktivno pozabave temom i shvate je kao šansu za sebe.
I sama država preuzima određene obaveze prema ovom Zakonu, jer
Pružaci transportnih i logističkih usluga sve više dolaze u fokus u predstojećoj strukturi. U ulozi dobavljača ili pružaoca usluga, kao direktni ugovorni partneri proizvodnih odnosno trgovinskih preduzeća učestvuju neposredno u njihovom procesu stvaranja vrednosti, ili su angažovane posredno, npr. kao podizvođači.
Konkurencija ne spava. Svaka kompanija gore navedene veličine, koja učestvuje u lancu snabdevanja, mora biti održiva od 2023. godine. Ovo, naravno, podrazumeva veliki napor, kako organizacioni tako i finansijski.
Prednosti su ipak očigledne:
Sve to utiče na povećanje konkurentnosti održive kompanije. Ili preciznije rečeno: Kompanije koje ne integrišu održivost u svoje procese i ne primenjuju je dosledno, izgubiće sebe na duge staze.
17 ciljeva održivog razvoja UN predstavlja prekretnicu u istoriji održivosti. Formulisani su u okviru Svetskog samita za održivi razvoj u septembru 2015. godine u Njujorku i pokrivaju tri stuba održivosti - društveni, ekološki i ekonomski. Pod tačkom „Agenda 2030“ na veb-sajtu nemačkog Ministarstva za privrednu saradnju i razvoj zasebno je objašnjen sadržaj svakog pojedinačnog cilja, navedeni su primeri za njihovu implementaciju i predstavljeni projekti podrške.
Ciljne grupe su
Zakon o lancima snabdevanja treba shvatiti kao jednu od mera iz ovog kataloga.
U suštini, svaki od 17 ciljeva je sam po sebi toliko široko koncipiran da kompanije na osnovu toga za svaki cilj ponaosob mogu da kreiraju sopstvene mere.
U nastavku pogledajte 5 primera:
Ovaj cilj se odnosi na medicinsko zbrinjavanje svih ljudi, ali i na sve faktore koji utiču na blagostanje i zdravlje. Tu se ubrajaju zagađenje vazduha, vode, tla.
Cilj je kvalitetno, održivo obrazovanje za sve ljude, bez obzira na njihovo poreklo.
Ovaj cilj reguliše, između ostalog, pravo svakog čoveka na pristup čistoj vodi i higijenskim sanitrnim čvorovima.
Pristup obnovljivim izvorima energije treba da bude olakšan, a sama energija pristupačnija.
Do ostvarenja ovog cilja treba doći modernizacijom i investicijama u održive strukture i tehnologije, sa posebnim osvrtom na oblasti energetike i saobraćaja.
Neke kompanije su počele još prošle godine da vrše neophodne pripreme za Zakon o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja i da se aktivno bave promenama. Ne brinite, ovaj proces promene ne mora niko sam da sprovodi. Konsultantske kompanije će vam, ako želite, pružiti podršku u uspostavljanju ekološkog bilansa, uvođenju koncepta održivosti primenom odgovarajućih mera, sastavljanju budžeta i uključivanju zaposlenih i kupaca.
Kao prvi korak možete kupcima i partnerima poslati sopstveni kodeks ponašanja (Code of Conduct). Sve više kompanija to traži od svojih poslovnih partnera kako bi utvrdile da li svi koji su uključeni u njihov lanac snabdevanja svoje poslove obavljaju u skladu sa konceptom održivosti. Mnogobrojni šabloni za izradu takvog kodeksa su dostupni na internetu i mogu se obogatiti vašim pojedinačnim sadržajem.
Nije dovoljna samo saradnja, dozvolite im da oblikuju promene - ovo je važna stavka kada je reč o održivosti, jer niko to ne može da postigne sam. Stvorite jedinstveno razumevanje, objasnite zašto su takvi koraci neophodni. I postavite sebi pitanja: Kakvu predstavu imaju vaši zaposleni o ovoj temi u kompaniji? Koje mere se mogu preneti iz privatne sfere u vaš posao? Da li su vaši partneri i kupci spremni da plate više za održive usluge? A ako jesu, koliko?
Aktuelni podaci potvrđuju da je za kupce u Nemačkoj održivost sve važniji kriterijum pri kupovini : Ovo se u potpunosti odnosi na 12 procenata (2017: 9,5 procenata), u velikoj meri na oko 29 procenata (2017: 25,5 procenata). Cene proizvoda pravedne trgovine su često znatno iznad proseka. Privrženost održivim proizvodima ogleda se, shodno tome, i u tendenciji da su potrošači spremni da izdvoje više novca za njih.
Ponašanje potrošača, privreda, uloga države, etika i ekološka svest - sve se menja u korist održivosti. Sada i vi pomozite u oblikovanju ovih promena.
Detalji u vezi sa Zakonom o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja, kao i ispravke pogrešnih informacija o zakonu iscrpno su navedene na veb-sajtu nemačkog Saveznog ministerstva za privrednu saradnju i razvoj. Osim toga, Agencija za privredu i razvoj je pripremila obiman katalog pitanja, takođe o temi novčanih kazni.
TIMOCOM pripada kompanijama koje su od samog osnivanja bile posvećene održivosti i u ovom slučaju, između ostalog, počinju od digitalizacije. U Sistemu pametne logistike digitalno su mapirani pokretanje transporta, davanje transportnog naloga i planiranje. Aplikacije poput Berze tereta ili praćenja (Tracking) pružaju vam podršku u efikasnom korišćenju kapaciteta i planiranju tura. Ovo štedi resurse i optimizuje procese.